Blog · Suplementacija ·
Suplementi: kada imaju smisla, a kada su samo skupa navika
Vitamin D, magnezij, omega-3, kolagen… Popis onoga što „svi piju“ raste iz godine u godinu. Pitanje nije jesu li suplementi dobri ili loši, nego trebaju li Vama i kako to uopće znati.
Malo koje područje zdravlja izaziva toliko pitanja kao suplementacija. Preporuke stižu sa svih strana, od prijatelja, s interneta, iz trgovina, i gotovo sve zvuče uvjerljivo. U klinici na to pitanje odgovaramo isto kao i na sva druga: ne znamo dok ne pogledamo.
Suplement nadoknađuje nedostatak, ne zamjenjuje prehranu
Riječ „suplement“ znači dodatak. Dodatak nečemu što već postoji, a to je svakodnevna prehrana. Nijedna kapsula ne može nadoknaditi obroke bez dovoljno proteina, povrća i vlakana, niti poništiti nedostatak sna. Suplementacija ima smisla onda kada postoji nedostatak koji se prehranom teško ispravlja, kada postoji povećana potreba organizma ili kada liječnik ima konkretan medicinski razlog da je preporuči.
Zašto „svi piju“ nije argument
Dvije osobe mogu imati potpuno različite potrebe za istim nutrijentom, ovisno o prehrani, godišnjem dobu, tjelesnoj masi, zdravstvenom stanju i lijekovima koje uzimaju. Ono što je kod jedne osobe korisno, kod druge može biti suvišno ili čak štetno. Neki vitamini i minerali nakupljaju se u organizmu i predoziranje nije bezazleno. „Prirodno“ ne znači automatski sigurno, a „više“ ne znači bolje.
Što se mjeri prije nego što se bilo što preporuči
U Valori preporuka za suplementaciju nikada ne dolazi prije procjene. Ovisno o povijesti zdravlja i navikama, liječnik određuje koje laboratorijske analize imaju smisla: status pojedinih vitamina i minerala, pokazatelje metabolizma, krvnu sliku i, kada je potrebno, hormonske parametre. Uz to se gleda sastav tijela, način prehrane i tjelesna aktivnost, jer potreba za nutrijentima ovisi i o tome koliko se i kako tijelo koristi.
Tek kada su nalazi na stolu, jasno je nedostaje li nešto, koliko i rješava li se to bolje promjenom prehrane ili suplementom. Nije rijetkost da procjena pokaže da suplementi koje netko godinama uzima nisu potrebni ili da nedostaje nešto sasvim drugo.
Najčešće pogreške koje viđamo
Uzimanje nekoliko pripravaka koji sadrže iste sastojke pa se doze nesvjesno zbrajaju. Kombiniranje suplemenata s lijekovima bez provjere interakcija. Doziranje „na svoju ruku“ po preporuci s interneta. Uzimanje pripravaka mjesecima bez ikakve kontrole jesu li uopće djelovali. I najčešća pogreška od svih: očekivanje da će suplement riješiti ono što navike svakodnevno kvare.
Kako to izgleda u Valori
Ako nalazi pokažu da je suplementacija opravdana, ona postaje dio pisanog plana: što, zašto, u kojoj dozi i koliko dugo. Nakon nekoliko mjeseci ponavljaju se relevantne analize i provjerava je li plan dao učinak. Ako jest, doza se prilagođava ili se suplement ukida kada više nije potreban. Ako nije, traži se razlog. Suplement je, kao i svaka druga mjera u protokolu, nešto što se mjeri, a ne nešto što se podrazumijeva.
Pitanja koja vrijedi postaviti prije kupnje
Znam li da mi nešto doista nedostaje ili pretpostavljam? Je li to provjerio liječnik koji poznaje moju povijest zdravlja i lijekove koje uzimam? Kako ću znati da pripravak djeluje i kada prestati? Ako na ta pitanja nemate odgovor, to nije razlog za brigu, nego dobar razlog za procjenu.
